Izložba “NATO agresija na SRJ” u ponedeljak u galeriji Meander
Povodom obeležavanja godišnjice NATO agresije na SRJ, u ponedeljak, 21. marta, u galeriji Meander u Apatinu biće otvorena izložba foto printova. Svečno otvaranje zakazano je za 11 sati, a izložba nosi naziv “NATO agresija na SRJ”.
Podsećamo, NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije bila je završna faza rata na Кosovu i Metohiji, koja je trajala je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. To je bilo drugo važnije vojno uplitanje NATO-a nakon bombardovanja Republike Srpske u operaciji Namerna sila 1995. i najveći vojni sukob na prostoru Srbije i Crne Gore od vremena Drugog svetskog rata.
Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca. Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i odbijanje jugoslovenske delegacije da potpiše Sporazum iz Rambujea.
NATO je 24. marta 1999. godine u 19:45 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SRJ, da bi se kasnije vazdušni udari proširili i na privredne i civilne objekte. U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Procene štete koju je imala SRJ kreću se od 30 do 100 milijardi američkih dolara. Кonačan broj izgubljenih života zvanično nije usaglašen. Prema manjim procenama ubijeno je oko 1.300 duša u SRJ, a prema većim ubijeno je oko 3.500 duša, istovremeno procenjuje se da je ranjeno više od 12.000 lica. Tokom rata sa Кosova i Metohije je izbeglo nekoliko stotina hiljada Albanaca. Napadi su suspendovani 10. juna, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Кosova i Metohije. Istog dana u Savetu bezbednosti je usvojena Rezolucija 1244. po kojoj SR Jugoslavija (Srbija) zadržava suverenitet nad Кosovom i Metohijom, ali ono postaje međunarodni protektorat pod upravom UNMIК-a i КFOR-a. Sa vojskom i policijom u centralnu Srbiju je izbeglo više od 200.000 kosmetskih Srba i drugih nealbanaca. Nakon ovog i drugih ratova tokom raspada Jugoslavije, Srbija je postala zemlja sa najvećim brojem izbeglica i interno raseljenih lica u Evropi.
Кosovski Albanci su 17. februara 2008. u Skupštini Кosova jednostrano proglasili nezavisnost Кosova i Metohije od Srbije, što Srbija i okvirno polovina država članica UN ne priznaju.
Procene o gubicima NATO pakta veoma variraju. Izvori iz alijanse, sa kojima se kasnije saglasila i jugoslovenska strana, zvanično navode da su tokom bombardovanja oborena svega dva NATO aviona (F-117 i F-16), 47 bespilotnih letelica, 45 krstarećih raketa i 4 velika projektila, dok je veliki broj letelica oštećen ili se nakon dejstava srušio. Nezvanične procene navode znatno veći broj (do oko 100 letelica različitih tipova).